Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da bošnjačka politika više od tri desetljeća uporno krivotvore i prošlost i sadašnjost, pa od suradnika nacista i ustaša, što je bio najveći dio bošnjačkog naroda, oni sebe danas promoviraju za čuvare antifašističkog nasljeđa u BiH, čime pokušavaju da redizajniraju imidž svog naroda koji je podržavao naciste.
Povodom 25. studenog koji u FBiH obilježavaju kao dan državnosti BiH, predsjednik Srpske je izjavio za Srnu da Srbi u BiH imaju najviše razloga i obaveze da se sjete svakog 25. studenoga, jer je taj datum još jedna od potvrda antifašističkog bića srpskog naroda, kako tada – 1943. godine, tako i danas.
On je podsjetio da su te 1943. godine u antifašističkom pokretu u BiH bili gotovo samo Srbi, i najviše žrtava u borbi protiv ustaša i nacista podnijeli su upravo Srbi, kako u BiH tako i u ostalim dijelovima Jugoslavije.
“Nas koji smo bili istinski antifašisti i krvavo platili oslobađanje od nacista i ustaša svrstali su među dželate. Zato 25. studenoga po mjeri bošnjačke politike ne može biti čak ni praznik, jer je priča koju 30 godina njeguju u Sarajevu krivotvorena. Da to ne može biti ‘dan državnosti’ jasno je svakome, jer BiH u kojoj danas živimo crpi svoju državnost iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji Bošnjaci preziru”, istakao je Dodik.
On je naveo da u BiH nikada nije postignut dogovor o obilježavanju 25. studenog što je bila obaveza iz Daytonskog mirovnog sporazuma, jer su Bošnjaci dobro znali da se državnost ove BiH ne može vezati za 25. studenog.
“Da su njihove pobude zaista civilizacijske onda bi rekli ‘hajde da 25. studenog obilježavamo kao dan u slavu antifašističke borbe’. Ali, kako oni koji su masovno ginuli na Bleiburgu da obilježavaju antifašistički praznik.
Zato Republika Srpska, čiji su preci svojim životima i krvlju ispisali antifašističku povijest cijele BiH s poštovanjem se sjećaju svojih predaka, ali ne može da sudjeluje u obilježavanju krivotvorenog praznika državnosti”, poručio je Dodik.
ZAVNOBiH je osnovan 25. studenog 1943. godine u Mrkonjić Gradu, tijekom Drugog svjetskog rata, kao centralno političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta i najvišeg organa narodne vlasti BiH.
U FBiH taj dan se slavi kao navodni “dan državnosti BiH”, dok ga u Republici Srpskoj ne smatraju praznikom, jer nije rezultat dogovora sva tri konstitutivna naroda u BiH.
